Pregled ortopeda

Pored toga što se bavi dijagnostikom poremećaja i oboljenja mišićno - skeletnog sistema, ortopedija je grana medicine koja je usmrena i na prevenciju tih oboljenja, ali i na tretmane i rehabilitaciju pacijenata, čiji koštano - zglobni sistem je pogođen određenim oboljenjem.

Izuzev kostiju, taj sistem obuhvata i zglobove i ligamente, ali i mišiće, tetive i nerve. Lekari koji su specijalizirali ortopediju, odnosno ortopedi se bave širokim spektrom stanja, uključujući prelome i dislokacije, povrede ligamenata, mišića i tetiva, zatim povrede kičme, kao i osteoartritis, sportske povrede i osteoporozu, ali i rak kostiju i drugih.

Vrlo je važno da pacijenti sa poteškoćama, koje pohađaju taj deo tela, zatraže savet stručnjaka, te da zakažu pregled ortopeda, što mogu učiniti u okviru " Sanitas klinik " u Jagodini. Svaki pacijent može odlučiti kako mu odgovara da pregled ovog stručnjaka zakaže, budući da su tri mogućnosti na raspolaganju. Najpre je moguće pregled ortopeda zakazati putem telefona, na brojeve 060 035 00 86 i 035 82 000 18, zatim elektronski i to slanjem zahteva na mejl adresu klinike info@sanitasklinik.com ili u prostorijama pomenute medicinske institucije. One se nalaze na prvom spratu u ulici Kralja Petra Prvog broj 4, u Jagodini.

Ukratko, pregled ortopeda započinje temeljnim razgovorom sa pacijentom o njegovim simptomima, medicinskoj istoriji i bilo kojim prethodnim lečenjima ili operacijama. Ortoped će postaviti pitanja o prirodi i trajanju simptoma, o tome šta olakšava ili pogoršava simptome, o kvalitetu bola, gubitku funkcije ili pokretljivosti ili bilo kakvim drugim simptomima. Sledi fizički pregled, tokom kojeg će ortoped pažljivo pregledati područje koje izaziva probleme. Pregledaće strukturu i funkciju tog dela tela, gledajući kako izgleda, kako se kreće, da li postoji oticanje ili druge promene i kako reaguje na određene pokrete ili pritisak. Ortoped će takođe pregledati ostale delove tela koji mogu biti povezani sa problemom.

Nakon fizičkog pregleda, ortoped može preporučiti dodatne testove radi bolje dijagnoze, a to može uključivati rendgenske snimke, magnetnu rezonancu ( MR ), kompjuterizovanu tomografiju ( CT ), ultrazvuk ili druge slikovne studije. Mogu biti potrebni i laboratorijski testovi, kao što su analiza krvi ili urina, te testovi za specifične bolesti ili infekcije.

Na osnovu razgovora sa pacijentom i informacija dobijenih tom prilikom, zatim rezultata fizičkog pregleda i eventualnih dodatnih testova, ortoped će postaviti dijagnozu i predložiti odgovarajući plan lečenja. Izuzev saveta o promeni načina života, to može uključivati fizikalne terapije i lekove, do hirurške intervencije.

Pregled ortopeda je obično bezbolan, mada neki manevri ili testovi mogu biti malo neprijatni, posebno ako je oblast već bolna. Posebno je bitno da pacijenti budu otvoreni i iskreni o svojim simptomima i kako oni utiču na njihov život, kako bi ortoped mogao da pruži najbolju moguću negu.

Kako izgleda pregled ortopeda?

Potpuno isto kao i pregled kod bilo kog drugog stručnjaka, tako isto i pregled ortopeda počinje razgovorom između lekara i pacijenta, kojom prilikom je izuzetno važno da apcijent detaljno i precizno odgovori na pitanja ortopeda. Lekar će prvo voditi razgovor sa pacijentom o njegovim simptomima, istoriji zdravlja, prethodnim povredama, operacijama i načinu života. Treba imati na umu i to da je ovaj korak veoma važan, pošto pruža lekaru ključne informacije koje mogu uticati na dijagnozu.

Po završetku tog dela pregelda, sledi fizički pregled, tokom koga će ortoped pažnju usmeriti na pregled tela pacijenta. Posebno će se tom prilikom fokusirati na problematično područje. Pregledaće kožu, kosti, mišiće i zglobove, tražeći bilo kakve vidljive nepravilnosti, kao što su otekline, crvenilo ili deformacije. Takođe će testirati pokretljivost i snagu mišića pacijenta u tom delu pregleda.

Ortopedski testovi su naredni korak tokom pregleda. Lekar će obaviti specifične ortopedske testove kako bi procenio opseg pokreta, stabilnost, bol, slabost ili druge simptome. Najčešće ti testovi mogu uključivati pokrete kao što su savijanje, istezanje ili rotacija.

U slučaju da proceni da je to potrebno, lekar specijalista ortopedije može izneti zahtev za dodatnim testovima. Najčešće dodatni dijagnostički testovi uključuju testove kao što su rendgenski snimci, ultrazvuk, magnetna rezonanca ili CT skener. Zaghvaljujući rezultatima tih testova će ortoped imati mnogo detaljniji uvid u unutrašnju strukturu mišića, kostiju i zglobova.

Pošto svi prethodno opisani segmenti pregleda ovog stručnjaka budu završeni i dobijeni rezultati, lekar će uspostaviti dijagnozu i izneti predlog za plan lečenja konkretnog pacijenta. Plan može uključiti kako razne terapije i vežbe, tako isto i odgovarajuće medikamente, pa čak i operaciju, u zavisnosti od stanja pacijenta.

Većina ortopedskih pregleda je bezbolna, iako pojedini neki testovi ili pokreti mogu biti malo neprijatni za pacijenta, posebno ako je oblast već osetljiva ili bolna. Lekar će se truditi da smanji nelagodnost koliko god je to moguće. Bitno je da pacijent tokom pregleda bude iskren i otvoren, da jasno izrazi sve simptome i neugodnosti, i da postavi pitanje lekaru u slučaju da mu nešto nije jasno, jer će sve to zajedno u velikoj meri pomoći ortopedu da mu pruži najbolju moguću negu i tretman.